subota, 13. rujna 2014.

Crkva sv. Jelene Križarice, Zabok


Već prije utemeljenja župe 1658. u Zaboku je postojala crkva Sv. Jelene. Stajala je na brijegu povrh današnjeg župnog dvora kao kapela Župe Sv. Križa Začretje. Prema predaji, « bila je tako mala crkvica da je samo oltar bio pod krovom, dočim je sav puk za službe božje morao stajati pod vedrim nebom « . Prvi put spominje se u zapisu kanonske vizitacije 1639. Bila je cijela zidana i imala oslikani strop. Nad pročeljem se nalazio crkveni tornjić sa zvonom. Veliki potres koji je 1775. pogodio Hrvatsko zagorje, zadao je, ionako trošnoj i slaboj župnoj crkvi, znatna oštećenja. Zbog potpune trošnosti crkvica je 1786. bila potpuno napuštena. U proljeće 1782. prišlo se gradnji nove, današnje župne crkve Sv. Jelene. Gradnju su započeli kolatori župe grof Sigismund Vojkffy i udovica Nikole pl. Vojkovića. Bilo je to za vrijeme župnika Lovre Kocijančića koji je zabočku župu preuzeo 1762. Gradnja crkve je sporo napredovala zbog smrti grofa Sigismunda 1792. koji je i pokopan u samoj crkvi pod oltarom Sv. Josipa. Uskoro je umro i župnik Kocijančić ( 1794. ) . Godine 1803. župnik Andro Kukec ( 1794.- 1812. ) podigao je na pročelju crkve toranj s jabukom i križem. Gradnja tornja stajala je 1138 forinti. Godine 1827. crkva je bila izvana ožbukana. Već 1778. crkva je u svetištu bila oslikana freskama. Ostali dio crkve oslikao je 1878. slikar Domenic d’ Andrea ( za svotu od 367 forinti ) za vrijeme župnika Ljudevita Sartorija. Godine 1904. Rikard Rojnik iz Zagreba s pomoćnikom Milanom Strobackom, naslikao je u svetištu Evanđeliste, a nad bočnim oltarima slike Sv. Josipa i Raspetog Isusa. Lađu su oslikali Lovro Sirnik s Trškog Vrha i Milan Stroback.

utorak, 15. srpnja 2014.

Đakovačka katedrala, crkva sv. Petra, Đakovo



U srcu grada Đakova ponosno stoji najmlađa hrvatska konkatedrala, čiji korjeni sežu u 13. stoljeće, kada zbog turskih ratova bosanski biskup zajedno sa kaptolom napušta svoje sjedište, te seli u Đakovo.

1239. godine prvi biskup, darovnicom hrvatskog hercega Kolomana, postaje gospodar Đakova i Đakovštine, te odmah započinje gradnju biskupskog dvora i prvu katedralu (u gotičkom stilu) opasanu zidovima, koju su Turci uništili za vrijeme osvajačkih ratova.

Nakon protjerivanja turskih okupatora, biskupi Patačić i Bakić podižu drugu (skromniju i konstrukcijski vrlo slabu) katedralu kao i biskupski dvor. Dok je u 18. stoljeću stvorena Đakovačka i Srijemska biskupija.

Treću, ujedno i posljednju Đakovačku konkatedralu (koja je do 2008. godine bila katedrala) dao je sagraditi (1866. godine) biskup Josip Juraj Strossmayer (koji je pokopan u kripti konkatedrale). Gradnja koje je trajala punih 16 godina.

 







 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 






 

četvrtak, 19. lipnja 2014.

Crkva sv. Mihaela Arkanđela, Donji Miholjac


Župna crkva svetog Mihaela Arkanđela sagrađena je već potkraj srednjega vijeka. To je gotička građevina s karakterističnim mrežastim svetištem, visokim gotičkim profiliranim prozorima, zašiljenim portalima i čvrstim vanjskim potpornjima. Crkva je građena u 15. stoljeću i jedna je od rijetkih u Slavoniji preživjela tursku okupaciju. Opis župne crkve iz 1730. godine navodi da je posvećena svetom Mihaelu, da je zidana sa zidanim tornjem i jednim blagoslovljenim zvonom.