subota, 29. studenoga 2014.

Crkva Kraljice Mira, Zadar - Stanovi


Župa Marije Kraljice Mira na Stanovima prostire se na sjeveroistočnom predjelu grada Zadra. Crkveni shematizmi bilježe podatak da je 1856. u Stanovima bilo svega 14 stanovnika. Pred I. svjetski rat (1912.) naselje je naraslo na 90 obitelji s 326 osoba. Nova samostalna župa na Stanovima nastala je podjelom od župe sv. Ivana na Relji, a utemeljio ju je 5. srpnja 1978. tadašnji zadarski nadbiskup mons. Marijan Oblak. Za liturgijsku službu služila je kapelica Gospe Fatimske, nekadašnji i sadašnji dućan. Građevinska dozvola za izgradnju novoga pastoralnog centra i župne crkve dobivena je  21. listopada 1981.
Novu crkvu je posvetio 27. studenoga 1983. nadbiskup Marijan Oblak. Crkva ima sakristiju, kameni oltar prema puku i kameni ambon, svetohranište, sliku Gospe Fatimske i drveni kip Kraljice Mira, nove orgulje na koru, te zvonik s tri zvona.





Crkva Gospe od zdravlja, Split



Crkva i samostan Gospe od Zdravlja, poznato marijansko svetište u Splitu. Današnja crkva sagrađena je u novije vrijeme i posvećena 1937. godine, a nalazi se na mjestu starije crkve iz 18. stoljeća. Smještena je sjevernoj straniTrga Gaje Bulata, istočno od zgrade HNK u Splitu.







srijeda, 24. rujna 2014.

Crkva sv. Nikole, Cvitović







Tragovi župe Cvitović (nekada Ladihovići) sežu u 14. stoljeće. Ovu dinamičnu župu ugrožavali su Turci naročito u 16. stoljeću. Uz crkvu sv. Nikole spominje se godine 1334. i crkva sv. Marije u Gnojnicama. Ova se crkva u Gnojnicama spominje još 1501. da bi joj se u narednim desetljećima izgubio spomen pred turskom najezdom. Godine 1582. u jednom naletu Turci su razorili crkvu sv. Nikole u Cvitoviću. Ostao je samo zvonik koji je služio za stražarnicu. Istovremeno porušene su kapele Majke Božje u Glini i Sv. Bernarda u Kremenu. Nakon Bečkog rata (1683-1699) ovaj je kraj oslobođen, ali je Cvitović slunjska kapelanija te službu Božju obavlja slunjski kapelan koji se u drugoj polovini 18. stoljeća stalno nastanio u Cvitoviću. Cvitović postaje samostalna župa 1790. godine. Cvitovčani su nadozidali k starom tornju crkvu koja je služila za župnu. Više je puta dograđivana i popravljana. Tek godine 1905. za župnika Fabeka izgrađena je današnja župna crkva. Ova prostrana crkva je jednobrodna s dvije bočne kapele po kojima joj tlocrt dobiva oblik latinskog križa. Kapele su niže od glavne lađe a sve je voltano (nadsvođeno). U svodovima otkrivamo elemente gotike, a pročelje odaje stilske osobine neoromantike i neogotike. Crkva je, zbog lociranosti na vidnom mjestu, često gađana granatama 1991. Nakon okupacije 1991. i progona katoličkog življa Srbi su je zapalili 18.03.1992. Nekoliko Hrvata koji su ostali pod okupacijom uspjelo je spasiti kipove sv. Nikole i sv. Roka. Držali su ih u svojim kućama sve do oslobođenja u «Oluji» 1995. Crkva je obnovljena od 1996. do 2001. Sanirani su zidovi, pokriven zvonik i lađe crkve, ostakljena, obojana ponutrica i vanjska fasada. Noću je osvijetljena te je mnogi prolaznici, koji putuju državnom cestom broj jedan kroz Slunj, mogu lako uočiti. Kapela sv. Valentina pokraj župnog stana spominje se već 1842. Gradili su je seoski majstori u vremenima oskudice. Zato su radovi izvedeni nekvalitetno. Ipak, i ova kapela je svjedok vremena. U derutnom je stanju i čeka temeljitu obnovu. Župni stan je sagrađen 1764. Zub vremena ga je nagrizao i bio je u derutnom stanju sve do 1989. kad je temeljito obnovljen. Za vrijeme srpske agresije devastiran je te je opet obnovljen nakon povratka 1995.








subota, 13. rujna 2014.

Crkva sv. Jelene Križarice, Zabok


Već prije utemeljenja župe 1658. u Zaboku je postojala crkva Sv. Jelene. Stajala je na brijegu povrh današnjeg župnog dvora kao kapela Župe Sv. Križa Začretje. Prema predaji, « bila je tako mala crkvica da je samo oltar bio pod krovom, dočim je sav puk za službe božje morao stajati pod vedrim nebom « . Prvi put spominje se u zapisu kanonske vizitacije 1639. Bila je cijela zidana i imala oslikani strop. Nad pročeljem se nalazio crkveni tornjić sa zvonom. Veliki potres koji je 1775. pogodio Hrvatsko zagorje, zadao je, ionako trošnoj i slaboj župnoj crkvi, znatna oštećenja. Zbog potpune trošnosti crkvica je 1786. bila potpuno napuštena. U proljeće 1782. prišlo se gradnji nove, današnje župne crkve Sv. Jelene. Gradnju su započeli kolatori župe grof Sigismund Vojkffy i udovica Nikole pl. Vojkovića. Bilo je to za vrijeme župnika Lovre Kocijančića koji je zabočku župu preuzeo 1762. Gradnja crkve je sporo napredovala zbog smrti grofa Sigismunda 1792. koji je i pokopan u samoj crkvi pod oltarom Sv. Josipa. Uskoro je umro i župnik Kocijančić ( 1794. ) . Godine 1803. župnik Andro Kukec ( 1794.- 1812. ) podigao je na pročelju crkve toranj s jabukom i križem. Gradnja tornja stajala je 1138 forinti. Godine 1827. crkva je bila izvana ožbukana. Već 1778. crkva je u svetištu bila oslikana freskama. Ostali dio crkve oslikao je 1878. slikar Domenic d’ Andrea ( za svotu od 367 forinti ) za vrijeme župnika Ljudevita Sartorija. Godine 1904. Rikard Rojnik iz Zagreba s pomoćnikom Milanom Strobackom, naslikao je u svetištu Evanđeliste, a nad bočnim oltarima slike Sv. Josipa i Raspetog Isusa. Lađu su oslikali Lovro Sirnik s Trškog Vrha i Milan Stroback.

utorak, 15. srpnja 2014.

Đakovačka katedrala, crkva sv. Petra, Đakovo



U srcu grada Đakova ponosno stoji najmlađa hrvatska konkatedrala, čiji korjeni sežu u 13. stoljeće, kada zbog turskih ratova bosanski biskup zajedno sa kaptolom napušta svoje sjedište, te seli u Đakovo.

1239. godine prvi biskup, darovnicom hrvatskog hercega Kolomana, postaje gospodar Đakova i Đakovštine, te odmah započinje gradnju biskupskog dvora i prvu katedralu (u gotičkom stilu) opasanu zidovima, koju su Turci uništili za vrijeme osvajačkih ratova.

Nakon protjerivanja turskih okupatora, biskupi Patačić i Bakić podižu drugu (skromniju i konstrukcijski vrlo slabu) katedralu kao i biskupski dvor. Dok je u 18. stoljeću stvorena Đakovačka i Srijemska biskupija.

Treću, ujedno i posljednju Đakovačku konkatedralu (koja je do 2008. godine bila katedrala) dao je sagraditi (1866. godine) biskup Josip Juraj Strossmayer (koji je pokopan u kripti konkatedrale). Gradnja koje je trajala punih 16 godina.

 







 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 






 

četvrtak, 19. lipnja 2014.

Crkva sv. Mihaela Arkanđela, Donji Miholjac


Župna crkva svetog Mihaela Arkanđela sagrađena je već potkraj srednjega vijeka. To je gotička građevina s karakterističnim mrežastim svetištem, visokim gotičkim profiliranim prozorima, zašiljenim portalima i čvrstim vanjskim potpornjima. Crkva je građena u 15. stoljeću i jedna je od rijetkih u Slavoniji preživjela tursku okupaciju. Opis župne crkve iz 1730. godine navodi da je posvećena svetom Mihaelu, da je zidana sa zidanim tornjem i jednim blagoslovljenim zvonom.